Razlike u percipiranome temperamentu dojenčeta, povezivanju s dojenčetom i mentalnom zdravlju između majki koje doje i onih koje ne doje

ABSTRACT

Dojenje je povezano s raznim zdravstvenim blagodatima za majku i dijete, stoga krovne zdravstvene organizacije preporučuju dojenje najmanje do navršenih 6 mjeseci. S obzirom na nedosljedne rezultate u literaturi, cilj je ovoga istraživanja bio ispitati razlike izmeðu majki koje doje i onih koje hrane djecu nadomjesnim mlijekom u nekim sociodemografskim i opstetričkim čimbenicima, percipiranom temperamentu dojenčeta, kvaliteti povezivanja majke s djetetom te mentalnom zdravlju (depresivnosti, anksioznosti, stresu). Takoðer, htjeli smo provjeriti koliko ispitivane varijable pridonose objašnjenju varijance načina prehrane dojenčeta. Majke (N = 284) dojenčadi u dobi do šest mjeseci ispunile su upitnike u online istraživanju. Korišteni su Upitnik karakteristika dojenčeta (ICQ), Edinburški upitnik poslijeporoðajne depresivnosti (EPDS), Upitnik depresije, anksioznosti i stresa (ljestvice anksioznost i stres;DASS-21), Upitnik povezivanja nakon poroðaja (PBQ) te upitnik općih podataka. Rezultati su pokazali da su majke koje doje višeg obrazovanja, izvještavale su o nižoj stopi hitnoga carskog reza te su poroðaj rjeðe procjenjivale traumatičnim. Majke koje doje svoju su dojenčad percipirale više neprilagodljivima i nepredvidivima. Nije pronaðena značajna razlika u ostalim sociodemografskim i opstetričkim karakteristikama, kvaliteti povezivanja s dojenčetom, kao ni u mentalnom zdravlju izmeðu majki koje doje i onih koje ne doje. Regresijska analiza pokazala je da dojenju značajno pridonosi više obrazovanje majke, niža stopa traumatičnoga iskustva poroðaja te neprilagodljivi temperament dojenčeta. Rezultati ukazuju na potrebu formiranja dodatne podrške dojenju kod majki koje su imale poroðaj hitnim carskim rezom ili koje su poroðaj doživjele traumatičnim. Takoðer, majke dojilje potrebno je podržati u uspostavi predvidljivije rutine hranjenja i pristupanju dojenčetu s težim temperamentom.AlternateBreastfeeding is associated with numerous health benefits for the mother and the child. Therefore, global health organizations recommend exclusive breastfeeding for at least the first six months of an infant's life. Considering the inconsistent results within the literature, this study aimed to examine the differences between breastfeeding and non-breastfeeding mothers in sociodemographic and obstetric factors, perceived infant temperament, quality of mother-infant bonding and maternal mental health (depression, anxiety, stress). We also wanted to explore how much these variables contribute to the variance of the infant feeding method. The online study involved 284 mothers of infants up to the age of six months. The following questionnaires were used Questionnaire (ICQ);Edinburgh Postpartum Depression Scale (EPDS);Depression, Anxiety and Stress Scales (DASS-21;Anxiety and Stress subscales);Postpartum Bonding Questionnaire (PBQ), and the general data questionnaire. The results showed that breastfeeding mothers had higher education, had less frequently emergency caesarean sections, and evaluated their childbirth as a traumatic experience less often. Also, breastfeeding mothers reported significantly more unadaptable and unpredictable temperament of their infants. However, there was no significant difference between breastfeeding and non-breastfeeding mothers in other sociodemographic and obstetric characteristics, bonding or mental health. Higher education, non-traumatic childbirth and more unadaptable infant temperament contribute to explaining breastfeeding. The findings suggest the need for breastfeeding support for mothers who had an emergency caesarean section or a traumatic birth experience. Moreover, breastfeeding mothers need adequate help establishing a more predictable feeding routine and the optimal approach to the infant with a difficult temperament.